Održan 6. Skakavac Trail – HLTVN. paketi dodijeljeni najbržim učesnicima

5. September 2022.

Dijeljenje:

Održan 6. Skakavac Trail – HLTVN. paketi dodijeljeni najbržim učesnicima

Skakavac Trail / Pobjednici polumaratona

Proteklog vikenda u spomeniku prirode Skakavac održan je šesti po redu Skakavac Trail na kojem je učestvovalo preko 150 trkača.

Naša kompanija pripremila je HLTVN. pakete za najbrže učesnike svih utrka u muškoj i ženskoj kategoriji, kao i za najstarijeg i najmlađeg učesnika, te najboljeg volontera i najbolju volonterku.

Bilo nam je veliko zadovoljstvo dati svoj doprinos ovom događaju, te stati rame uz rame sa renomiranim bh. brendovima kao jedan od sponzora utrke.

Posebnu zahvalnost dugujemo Općini Hadžići koja je svojom finansijskom podrškom omogućila realizaciju ovog projekta.

5 savjeta za kontrolu gladi

7. April 2022.

IshranaSavjeti

Dijeljenje:

Facebook LinkedIn

5 savjeta za kontrolu gladi

1. Birajte namirnice koje daju duži osjećaj sitosti

Osjećaj gladi je često najveći izazov s kojim se nosimo kada smo na dijeti, ili jednostavno želimo da se hranimo zdravo. Promjene u načinu ishrane zahtijevaju promišljen i kontrolisan unos namirnica, a njihov izbor je upravo najbitniji kako bismo osigurali što duži osjećaj sitosti. Zato birajte nutritivno bogate namirnice koje će zadovoljiti vaše dnevne potrebe, ali i pomoći vam da se izborite sa osjećajem gladi.

2. Povećajte količinu povrća u obrocima

Povrće dodaje volumen vašim obrocima i stoga je poželjno da je sastojni dio svakog obroka, posebno ako ste na dijeti. Ipak, svako povrće nije isto, što znači da je izbor istog posebno važan ukoliko pratite unos dnevnih kalorija. Ukoliko želite smanjiti unos kalorija, najbolji izbor su lisnato zeleno povrće koje sadrži veći procenat vlakana. S druge strane, ukoliko želite povećati svoj kalorijski unos, onda birajte škrobasto povrće koje sadrži veći procenat ugljikohidrata.

3. Tempirajte obroke

Bilo da vam više odgovara da jedete manje obroke u češćim vremenskim intervalima (4 do 5 obroka u toku dana na svakih 3 do 4 sata) ili manji broj količinski većih obroka (npr. 3 veća obroka u danu), tempiranje obroka može igrati važnu ulogu u ostvarenju vaših ciljeva. Obje metode su ispravne, ali bitno je odrediti šta vama više odgovara i na koji način imate duži osjećaj sitosti.

Tempiranje obroka će vam također pomoći u rasporedu vaših dnevnih obaveza i načina života. Ukoliko unaprijed odredite šta i kada jedete, manje su šanse da pregladnite ili posegnete za nekim brzim rješenjem kako bi umanjili osjećaj gladi u datom trenutku.

4. Spavajte više

San je jedan od najbitnijih faktora koji utiču na naš organizam, kako za kontrolu osjećaja gladi, tako i za oporavak i generalno raspoloženje. Manjak sna negativno utiče na leptin ili hormon sitosti. Ukoliko je leptin smanjen, nakon obroka nemamo osjećaj sitosti. Istovremeno, manjak sna povećava grelin ili hormon gladi. Povećan grelin znači i povećan osjećaj gladi. Dovoljna je jedna noć sa manjkom sna za uzrokovanje povećavanja osjećaja gladi i tzv. cravingsa za junk hranom.

Leptin reguliše glad na duže staze, dok grelin djeluje kratkoročno i utiče na svakodnevni osjećaj gladi.

5. Budite aktivni u toku dana

Iz iskustva aktivnih sportista i fitness profesionalaca, najveći osjećaj gladi javlja se u dane odmora od treninga. Usljed manjka fizičke aktivnosti, mozak je više fokusiran na hranu, što ste i sami sigurno iskusili više puta. Kako biste smanjili tzv. Food Focus, pronađite aktivnost koje nije toliko fizički naporna, ali će vam pomoći da skrenete misli sa hrane. To može biti šetnja ili provođenje vremena u okruženju u kojem nema hrane. Ono što biste definitivno trebali izbjegavati je boravak u okruženju punom iskušenja gdje gubite kontrolu nad vašim planom ishrane.

Izvor: Tarik Šečić

Tarik Šečić Fitness / www.tariksecic.com

Šta je metabolizam?

5. April 2022.

Dijeljenje:

Facebook LinkedIn

Šta je metabolizam?

Sigurno ste već mnogo puta svoje nezadovoljstvo vlastitim fizičkim izgledom pripisali sporom metabolizmu. To donekle i može biti tačno, jer osobe koje imaju brži metabolizam sagorijevaju mnogo više kalorija od onih sa sporijim metabolizmom, te imaju manje, ili nikako, ograničenja u svakodnevnoj ishrani. Jedan od mitova koji se javlja je da mršavi ljudi imaju ubrzaboni metabolizam, a da deblji ljudi imaju usporen metabolizam. Međutim, to nije uvijek tačno.

Metabolizam je proces kojim se kalorije iz hrane u našem tijelu pretvaraju u energiju. Čak i tokom odmora, našem tijelu je potrebna energija za sve funkcije koje obavlja (disanje, cirkulacija krvi, održavanje hormonalnih nivoa, rast i obnova ćelija). Metabolizam koji je tijelu potreban da održava vitalne funkcije poznat je kao BMR (Basal Metabolic Rate), a faktori koji utiču na njegovu visinu su: tjelesna težina, kompozicija tijela (omjer mišićne mase i procenat masnih naslaga), spol, godine i TDEE.

TDEE je ukupna količina energije koja je tijelu potrebna da bi održavalo tjelesnu kilažu i sve vitalne funkcije tijela uz obavljanje svakodnevnih fizičkih i mentalnih aktivnosti u toku dana. Naš TDEE varira iz dana u dan jer svaki dan obavljamo različitu količinu fizičke i mentalne aktivnosti. Da bismo ga izračunali, uzimamo prosjek naših aktivnosti na sedmičnom nivou.

Mitovi koji se povezuju sa metabolizmom

Metabolizam ne određuje koliko ste gladni ili siti u toku dana, niti njegova brzina utiče na to da imate dobar ili slab apetit.

Također, loša i usporena probava nema veze sa brzinom vašeg metabolizma, kao ni broj dnevnih pražnjenja (odlaska na wc).

Iako se smatra da brz metabolizam imaju mršave osobe koje teško dobijaju na kilaži i obrnuto, gojazne osobe su te koje imaju brži metabolizam (bazalni metabolizam u stanju mirovanja).

Zašto?

Jedan kilogram mišića u stanju mirovanja dnevno troši 10-15 kcal, dok jedan kilogram masti u stanju mirovanja troši oko 7 kcal. Kao što vidite, razlika između kalorijske potrošnje mišića i masti nije velika. Da biste povećali dnevni bazalni metabolizam za 100-150 kcal, trebali bi dobiti 10 kg mišićne mase, što je za većinu rekreativaca proces koji traje 10 godina. Mali broj ljudi uspije izgraditi 10 kg mišićne mase (posebice žene), dok je broj ljudi koji godinama dobiju 10, 20, 30 kg masnih naslaga mnogo veći. Samim time, njihov bazalni metabolizam se ubrzava jer masne naslage troše energiju u stanju mirovanja.

Kako ubrzati metabolizam?

👉🏼 Izgradnjom mišića

👉🏼 Povećanjem intenziteta treninga

👉🏼 Kontrolisanim unosom kalorija

👉🏼 Planskom dijetom i pravilnim treningom

Izvor: Tarik Šečić / www.tariksecic.com

Šta su makronutrijenti?

28. November 2021.

Ishranamakronutrijenti

Dijeljenje:

Facebook LinkedIn

Šta su makronutrijenti?

Ukoliko je zdrava i pravilna ishrana nešto za što ste se tek odlučili, ili se već neko vrijeme borite da razumijete istu, onda ste na pravom mjestu.

Prva lekcija koju trebate naučiti kako biste razumjeli hranu i kako je pravilno konzumirati jeste šta su makronutrijenti. Pa, počnimo!

Svaka namirnica koju konzumirate sastoji se od određenog broja nutrijenata, odnosno hranjivih materija čiji zbir određuje broj kalorija koji ta ista namirnica sadrži. Nutrijenti se dijele u dvije osnovne grupe: mikro i makronutrijente, s tim da se skoro svaka namirnica sastoji od kombinacije jednog ili više makronutrijenta i većeg broja mikronutrijenata. Osnovna razlika između mikro i makronutrijenata jeste u količini u kojoj ih unosimo, gdje glavnu ulogu imaju makronutrijenti.

Makronutrijenti se dijele u tri kategorije: proteini, ugljikohidrati i masti. Omjer potrebnih makronutrijenata za vaše dnevne potrebe ili fitness ciljeve računa se u odnosu na vaš BMR i TDEE. (saznaj više)

Iako ćete naići na stotinu dijeta i programa ishrane koji se zasnivaju na različitim makronutrijentima (LCHF, keto, no carb i sl.) vrlo je važno znati da su našem organizmu potrebni svi makronutrijenti kako bi pravilno (i dugoročno) funkcionisao. Moguće je raditi razne manipulacije sa omjerom makronutrijenata u skladu sa ličnim ciljevima tj. potrebnim kalorijskim unosom, ali je vrlo važno znati odakle te kalorije dolaze i da li je ta hrana nutritivno bogata ili ne. Uz pravilnu raspodjelu, mnogo brže i lakše ćete doći do svog cilja, ali i održati ravnotežu organizma i svoje zdravlje.

Kalorije u makronutrijentima

Svi makronutrijenti sadrže određeni broj kalorija koje tijelo koristi kako bi proizvodilo energiju.

Proteini i ugljikohidrati sadrže po 4 kcal, dok masti sadrže 9 kcal po jednom gramu što ih čini najizazovnijim makronutrijentom kada je u pitanju gubitak tjelesne težine, tj. dijeta. Ipak, vrlo je važno napomenuti da masti igraju glavnu ulogu u održavanju hormonalnog balansa, te ih se nipošto ne smijete odreći. Pored ovih makronutrijenata, postoje i tzv. prazne kalorije koje dolaze ih namirnica koje nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, kao što je alkohol koji sadrži 7 kcal po gramu. Proteini tijelu služe kao gradivni element, dok energiju crpi iz masti i ugljikohidrata.